Školski kurikulum 2014./2015. by Anita Poljak

Dating > Školski kurikulum 2014./2015. by Anita Poljak

Click here: ※ Školski kurikulum 2014./2015. by Anita Poljak ※ ♥ Školski kurikulum 2014./2015. by Anita Poljak

Javnošæu ocjene uèenik ostvaruje svoja prava i razvija sposobnost samoocjenjivanja, a uspjeh pojedinca postaje potreba razreda. Bitne pretpostavke ostvarivanja ciljeva postavljenih u kurikulumu su: postojanje struène kompetencije uèitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji — škola, podrška i pomoæ lokalne zajednice. Program Škola u prirodi temelji se na godišnjem nastavnom planu i programu osnovne škole.

Tehničari za brodostrojarstvo 24. Samovrjednovanje je proces trajnoga praæenja, analiziranja i procjenjivanja rada odgojno obrazovne ustanove i svih èimbenika koji ju takvom saèinjavaju, a provode ga škole. Roko Salković — 1. DOPUNSKA NASTAVA Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na uèenika koji ne prati redoviti nastavni program s oèekivanom razinom uspjeha, pa se privremeno za njega organizira oblik pomoæi u uèenju i nadoknaðivanju znanja, stjecanju sposobnosti i vještina iz odreðenih nastavnih podruèja ili više nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog predmeta. Svakoj brojci pridružuje se jedna ili dvije rijeèi koje pobliže opisuju znaèenje brojke. UÈENICI ODJEL UKUPNO M Ž PUTNICI IME I PREZIME RAZREDNIKA MATIÈNA ŠKOLA: KLIS I. Rad izvan škole potièe radost otkrivanja, istraživanja i stvaranja, pogodan je za timski rad, utjeèe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potièe intelektualna èuvstva. PRAÆENJE I VREDNOVANJE OSTVARIVANJA ŠKOLSKOG KURIKULUMA Praæenje i vrednovanje ostvarivanja školskog kurikuluma odvija se na dva naèina i to vanjskim vrednovanjem i samovrjednovanjem. Slideshare uses cookies to improve functionality and performance, and to provide you with relevant advertising. Izborna nastava iz talijanskog jezika organizirana je za uèenike IV. Izbornom nastavom iz informatike obuhvaæeni su uèenici predmetne nastave. Ljestvica školskih ocjena izrièe se brojkama i rijeèima.

U našoj školi uèenici mogu odabrati izbornu nastavu iz sljedeæih predmeta: vjeronauk, talijanski jezik, informatika i glazbena kultura. Lošinj Marko Mikić — 1. Naèini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti pretežito su radionièkoga, projektnoga, skupno-istraživaèkoga, samoistraživaèkog tipa odgojno-obrazovnoga rada, i drugih aktivnih didaktièko-metodièkih pristupa.

Srednja škola Ambroza Haračića - Filip Didović — 4. Izvannastavne aktivnosti obièno su povezane s odreðenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi.

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Školski odbor na sjednici održanoj 18. UVOD Upisno podruèje OŠ Petra Kružiæa Klis odreðeno je Odlukom o donošenju mreže osnovnih i srednjih škola, uèenièkih domova i programa obrazovanja N. Osim djece iz navedenog prostora nastavu u OŠ Petra Kružiæa Klis polaze djeca iz sela Koprivno u opæini Dugopolje i sela Gizdavac u opæini Muæ. Ukupna površina tog podruèja je preko 170 000 m2. Nastava na tom podruèju bila je organizirana u 9 škola, koje su zbog malog broja uèenika postupno zatvarane. Sada rade Matièna škola na Klis-Megdanu te PŠ u Prugovu, Konjskom i Klis — Kosi, a zatvorene su škole: Korušca, Vuèevica, Dugobabe, Broèanac, Klis-Grlo. Za organizaciju rada u Matiènoj školi, kao i u PŠ Prugovo veliki problem predstavlja udaljenost pojedinih sela od škola i do 25 km, te udaljenost uèenièkih domova od polazne stanice autobusa. Neki uèenici moraju pješaèiti i do 2 km do autobusne stanice u polasku i povratku do škole, što po hladnom i kišnom vremenu nije lako ni ugodno. Slaba prometna povezanost ovog podruèja s Klisom, te Splitom onemoguæava kvalitetniju komunikaciju roditelja s školom, te organizaciju izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti. Za djecu iz navedenih sela u kojima su škole zatvorene, organizirana je nastava u PŠ Prugovo i to u tri èista odjeljenja od prvog do treæeg razreda. Uèenici iz sela Dugobabe, zaseok Rožiæi, nastavu pohaðaju u Matiènoj školi što zbog specifiènog položaja zaseoka otežava organizaciju prijevoza uèenika na ovoj relaciji. Nastava u PŠ Konjsko organizirana je u kombiniranom odjeljenju za uèenike prvog, drugog i treæeg razreda. Èetvrti razred ovi uèenici polaze u Matiènoj školi na Klis-Megdanu. Nastava u PŠ Klis-Kosa i ove šk. Uèenici petog razreda nastavu pohaðaju u MŠ na Megdanu. Školski kurikulumom utvrðen je dugoroèni i kratkoroèni plan i program rada škole kroz izbornu nastavu, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti te druge odgojno - obrazovne programe i projekte prema smjernicama HNOS — a. Pri izradi školskog kurikuluma stavljen je naglasak na specifiènosti škole i sredine u kojoj škola djeluje. Središte i polazište rada na sadržajima školskog kurikuluma jesu potrebe i interesi naših uèenika, roditelja i lokalne zajednice. Bitne pretpostavke ostvarivanja ciljeva postavljenih u kurikulumu su: postojanje struène kompetencije uèitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji — škola, podrška i pomoæ lokalne zajednice. Školski kurikulum razraðen je po odgojno — obrazovnim podruèjima, te odvojen po školama i odjeljenjima. Dostupan je na mrežnim stranicama škole svim uèenicima, roditeljima i ostalim zainteresiranima za rad i život naše škole. UÈENICI ODJEL UKUPNO M Ž PUTNICI IME I PREZIME RAZREDNIKA MATIÈNA ŠKOLA: KLIS I. ŠKOLA - ukupno 254 137 117 195 PŠ PRUGOVO I. JEZGROVNI KURIKULUM Jezgrovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj školi obvezan je i zajednièki svim uèenicima, izuzev uèenika s teškoæama, a odreðen je nastavnim planom i programom za osnovnu školu N. Kroz realizaciju nastavnog plana i programa uèitelji imaju obvezu integrirati meðupredmetne teme iz NOK-a. DIFERENCIRANI RAZLIKOVNI KURIKULUM 1. Izborna nastava Izborna nastava pruža svakom pojedinom uèeniku moguænost izbora nastavnog predmeta iz ponuðenih odgojno — obrazovnih sadržaja u školi. Svrha je izborne nastave omoguæavanje uèeniku da slobodno kreira odgojno —obrazovni proces na naèin da veæ usvojena znanja proširi ili, u podruèju koje ga posebno zanima ili za što ima odreðenu sklonost, produbi. Sukladno Zakonu o odgoju i osnovnom obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, uèenik izborni predmet koji odabere na poèetku školske godine mora polaziti do kraja iste. Jedina moguænost odustajanja od izabranog predmeta izborne nastave jest zahtjev i obrazloženje u pisanom obliku od strane roditelja uèenika prema Uèiteljskom vijeæu na poèetku školske godine. U našoj školi uèenici mogu odabrati izbornu nastavu iz sljedeæih predmeta: vjeronauk, talijanski jezik, informatika i glazbena kultura. Izborna nastava iz vjeronauka organizirana je za uèenike 1. Svaka skupina ima po 2 sata tjedno nastave vjeronauka. Nastava se realizira prema Programu katolièkog vjeronauka u osnovnoj školi. Izborna nastava iz talijanskog jezika organizirana je za uèenike IV. Nastava se izvodi sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu od 2006. Svaka skupina uèenika ima po 2 sata tjedno. Izbornom nastavom iz informatike obuhvaæeni su uèenici predmetne nastave. Nastava se realizira 2 sata tjedno po skupini, takoðer prema Nastavnom planu i programu za osnovnu školu iz 2006. Izbornom nastavom iz glazbene kulture obuhvaæeni su uèenici V. FAKULTATIVNI NASTAVNI PREDMET Škola nema organiziranu fakultativnu nastavu. DOPUNSKA NASTAVA Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni program koji se odnosi na uèenika koji ne prati redoviti nastavni program s oèekivanom razinom uspjeha, pa se privremeno za njega organizira oblik pomoæi u uèenju i nadoknaðivanju znanja, stjecanju sposobnosti i vještina iz odreðenih nastavnih podruèja ili više nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog predmeta. Ovaj oblik nastave služi i kao posebna pomoæ djeci graðana Republike Hrvatske koji se vraæaju iz inozemstva ili privremeno imaju boravak u Hrvatskoj. Dopunski rad se tada organizira radi bržega prevladavanja odgojno-obrazovnih razlika glede razlièitih školskih sustava, uspješnijega prilagoðavanja novom školskom okruženju, te kao efikasan naèin prevladavanja jeziènih prepreka u služenju materinjim, odnosno hrvatskim jezikom. Dopunski rad se može organizirati za sve nastavne predmete izuzevši likovnu, glazbenu, tehnièku i tjelesnu kulturu i izborne predmete. U našoj školi dopunska nastava je organizirana za uèenike od 5. DODATNA NASTAVA Dodatni rad oblik je rada u školi koji se organizira za darovite uèenike, s ciljem da uèenici koji to žele i imaju za to potrebu, prošire spoznaje o nastavnom predmetu, stvore nova znanja i steknu nove vještine i navike. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj školi podrazumijevaju uèiteljevu slobodu kreiranja odgojno-obrazovnoga rada i smisao za stvaralaštvo, a istodobno i uspješan poticaj za angažiranje uèenika za rad izvan redovite nastave. Izvannastavne aktivnosti obièno su povezane s odreðenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne naravi. Naèini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti pretežito su radionièkoga, projektnoga, skupno-istraživaèkoga, samoistraživaèkog tipa odgojno-obrazovnoga rada, i drugih aktivnih didaktièko-metodièkih pristupa. Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve uèenike — uèenike prosjeènih sposobnosti, darovite uèenike, uèenike koji zaostaju za oèekivanom razinom uèenja i uèenike s posebnim potrebama. Sadržaji i podruèja ostvarivanja izvannastavnih aktivnosti u našoj školi su raznolika. To su: - pjevaèki zbor - dramska recitatorska skupina - literarna skupina - likovna skupina - informatika - ekološka skupina - etnološka skupina - mladež Crvenog križa - školski sportski klub - lutkarska skupina Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji naèin sprjeèavanja društveno neprihvatljivoga ponašanja, a iznimno su poticajni za samoaktualizaciju uèenika i samostalno-istraživaèko uèenje. IZVANUÈIONIÈKA NASTAVA Izvanuèionièka nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih sadržaja izvan škole. Cilj izvanuèionièke nastave je uèenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti, u kojemu se uèenici susreæu s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji u njoj žive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan škole potièe radost otkrivanja, istraživanja i stvaranja, pogodan je za timski rad, utjeèe na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar odgojno-obrazovne skupine te potièe intelektualna èuvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi raèuna o interesima, moguænostima i sposobnostima uèenika. Izvanuèionièka nastava treba koristiti moguænost interdisciplinarnoga povezivanja sadržaja razlièitih nastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jest lakše i brže uèenje. Važno je temeljito planiranje aktivnosti izvan uèionice, s jasno osmišljenim ciljevima i zadaæama, sadržajno i metodièki adekvatno pripremljeno. Najèešæi oblici izvanuèionièke nastave su školski izleti, školske ekskurzije te program poznat kao »škola u prirodi«. Plan i program ovih aktivnosti utvrðuje se godišnjim planom i programom rada škole. Školski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajednièki odlazak uèenika i uèitelja u mjestu u kojemu je škola ili izvan njega, a koji organizira i izvodi škola u svrhu ispunjavanja odreðenih odgojno--obrazovnih ciljeva i zadaæa. Školska ekskurzija je višednevno putovanje radi posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, športskim i tehnièkim odredištima izvan sjedišta škole, u skladu s odreðenim ciljevima i zadaæama škole. Školske ekskurzije mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je dužan upoznati roditelje s planom i programom izleta ili ekskurzije prije poèetka provedbe. Škola u prirodi je oblik nastave koji se organizira višednevno na posebno odabranom prirodnom odredištu s odgovarajuæim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora za pouèavanje i uèenje. Program Škola u prirodi temelji se na godišnjem nastavnom planu i programu osnovne škole. Za svaki je projekt važno da ima cilj i rezultat, podrazumijeva složeniji zadatak koji se razlaže na jednostavnije, ima odreðeno trajanje, u pravilu ukljuèuje rad više skupina uèenika, te podrazumijeva suradnju i koordinaciju svih sudionika. Ciljevi projektne nastave su: razvijanje sposobnosti za timski rad, razvijanje sposobnosti donošenja odluka, razvijanje kritièkoga odnosa prema vlastitom i tuðem radu, uviðanje nužnosti i svrhovitosti podjele rada, razvijanje sposobnosti planiranja, razvijanje samostalnosti i odgovornosti u radu, integriranje zajednièki dobivenih rezultata. IZVANŠKOLSKE AKTIVNOSTI Škola u okviru svojih moguænosti potpomaže sudjelovanje uèenika u raznim izvanškolskim aktivnostima, koje se održavaju u prostorijama škole ili negdje drugo. Uèenici pohaðaju škole stranih jezika, glazbene škole, aktivni su u ostalim sportskim klubovima, pjevaju u crkvenim zborovima, sviraju u limenoj glazbi Klis-Kosa i sl. DJECA I UÈEN ICI S POSEBNIM POTREBAMA Ciljevi zadatci: Pružanje pomoæi djeci s lakšim teškoæama u razvoju i senzibiliziranje ostalih uèenika za njihove potrebe, pomoæ i suradnju Prilagoðavanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinaènim potrebama uèenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog uèenika Uvažavanje predznanja, interesa, iskustva i moguænosti s obzirom na dijagnosticirane teškoæe uèenika Pri praæenju i ocjenjivanju uèenika s teškoæama primjenjivati razlièite vrste ocjenjivanja s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve. Redovito pratiti uèenikov napredak u uèenju, razvoju i ponašanju i to u odnosu na samoga sebe zbog potrebe interveniranja i odabira naèina daljnjega razvoja i poboljšanja. OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE UÈENIÈKIH POSTIGNUÆA Školsko ocjenjivanje treba sadržavati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu svih uèenikovih postignuæa i zalaganja: prosudbu vrijednosti uèenikova usmenoga i pisanoga odgovora; procjenu uèenikovih sposobnosti i moguænosti za ulaganje napora; procjenu o uèenikovu korištenju vlastitih moguænosti i procjenu uèenikova zalaganja i rada na satu. U vrjednovanju se posebno treba posvetiti pozornost praæenju razvoja motorièkih sposobnosti i sazrijevanju u emocionalnomu podruèju. Stalno praæenje uèenikova rada i ocjenjivanje potièu uèenika i pridonose razvoju radnih navika. Javnošæu ocjene uèenik ostvaruje svoja prava i razvija sposobnost samoocjenjivanja, a uspjeh pojedinca postaje potreba razreda. Vrjednovanje uèenikovih aktivnosti i uspjeha treba služiti osposobljavanju za samovrjednovanje radi razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i steèenim kompetencijama te o važnosti stalnoga uèenja. Da bi razvili vještine samoocjenjivanja i samovrjednovanja, uèenici moraju biti voðeni u provjeravanju procesa uèenja te prilikom ocjenjivanja svojih znanja, vještina i sposobnosti u uèenju i radu. Praæenje i ocjenjivanje razlikovat æe se u skladu sa shvaæanjem uloge ocjene u odnosu na uèenikov razvoj. Razlikovanje razvojnih posebnosti u obrazovnim ciklusima zahtijeva i razlike u ulozi ocjene. Tako æe u prvomu odgojno-obrazovnomu ciklusu I. Uèenicima te dobi je lakše shvatiti opisivanje njihove uspješnosti ili neuspješnosti, a teže razumjeti apstrakciju brojèane ocjene. Ovo vrijedi napose za prvi razred obveznoga školovanja. U drugomu odgojno-obrazovnomu ciklusu V. Ljestvica školskih ocjena izrièe se brojkama i rijeèima. Svakoj brojci pridružuje se jedna ili dvije rijeèi koje pobliže opisuju znaèenje brojke. Smisao pridruživanja pojedine ocjene kakvu rezultatu ili uèenikovoj aktivnosti jest usklaðenost s opisima pridruženima brojci dovoljno — 2, dobro — 3, vrlo dobro — 4, izvrsno — 5. To znaèi da je ocjenjivaè zadovoljan uèenikovim postignuæem, tj. Takvi uèenici na kraju polugodišta ili školske godine mogu dobiti i posebna pismena priznanja od razrednika ili školskih ravnatelja. Rijeè dovoljan dodjeljuje se uz ocjenu 2, a to znaèi da se procjenjuje da uèenik može i treba postiæi više, odnosno da se od njega oèekuje bolji uspjeh i, k tomu, dodatni napor. To takoðer znaèi da je uèenik dostigao postignuæe toliko da zadovoljava minimum što je svim uèenicima poznat kao polazište za ocjenjivanje ili je to, pak, nekim uèenicima najviše maksimum što mogu dosegnuti. U strukovnim školama taj minimum treba biti opisan kompetencijama koje uèenik treba postiæi odnosno kvalitetom radova proizvoda koje uèenik treba napraviti. Zbog novih uloga koje æe školske ocjene imati u pedagoškomu voðenju nastavnoga procesa tijekom obveznoga školovanja, treba izbjegavati preèesto dodjeljivanje najviših ocjena jer se gubi pedagoški i dokimološki smisao i uloga školskih ocjena. PRAÆENJE I VREDNOVANJE OSTVARIVANJA ŠKOLSKOG KURIKULUMA Praæenje i vrednovanje ostvarivanja školskog kurikuluma odvija se na dva naèina i to vanjskim vrednovanjem i samovrjednovanjem. Samovrjednovanje je proces trajnoga praæenja, analiziranja i procjenjivanja rada odgojno obrazovne ustanove i svih èimbenika koji ju takvom saèinjavaju, a provode ga škole. Samovrjednovanje polazi od zamisli da svi koji sudjeluju u odgojno-obrazovnomu radu u školama najbolje poznaju prilike u njima, da su najpozvaniji za pronalaženje jakih strana svojih ustanova i moguæih nedostataka, ali takoðer pretpostavlja da zajednièkim djelovanjem mogu utvrditi, a potom i ostvariti, ciljeve bitne za unaprjeðenje kvalitete odgojno-obrazovnoga rada. U proces samovrjednovanja potrebno je, osim djelatnika predškolskih i školskih ustanova, ukljuèiti i uèenike, roditelje, predstavnike lokalne zajednice, struène službe i druge jer æe njihovo mišljenje pridonijeti stvaranju potpune slike o tim ustanovama i omoguæiti njihov bolji razvoj. DIFERENCIRANI RAZLIKOVNI KURIKULUM Red. Naziv predmeta Razred Ime i prezime uèitelja 1. Razred Predmet Ime i prezime uèitelja 1.